Srbija je 25. oktobra dobila novu vlast, a pobjedu Studentske liste odlučili su birači koji ranije nisu izlazili na izbore. Vučićeva lista je ostala na otprilike istom broju glasova kao 2023, dok je izlaznost porasla sa 58,8 na oko 68,7 odsto. To je oko 600 hiljada birača više nego prošli put.
Pobjeda je ubjedljiva i niko je ozbiljno ne osporava: Vučić je poraz priznao iste večeri. Otvoreno pitanje je drugačije: šta ta struktura glasova znači za stabilnost nove vlasti.
Ko su novi birači
Postoje dva tumačenja. Prema prvom, riječ je o ljudima koji su dugo bili nezainteresovani za politiku. Oni su izašli protiv nečega, a ne za konkretan program. Takvi birači su nestrpljivi, slabo vezani za organizaciju i brzo se razočaraju.
Prema drugom tumačenju, ti ljudi nisu bili nezainteresovani, nego obeshrabreni. Dio analitičara je još u maju ocijenio da je niska izlaznost bila saveznik vlasti, jer ljudi nisu vjerovali da glas može nešto promijeniti. Prema tom viđenju, dvije godine protesta i akcija „Student u svakom selu” vratile su ih u politiku.
Podaci zasad ne daju konačan odgovor. Izlaznost je porasla podjednako u svim regionima, oko 70 odsto, što upućuje na široku mobilizaciju, a ne samo mladih u gradovima. Detaljna analiza o tome ko su novi birači još nije objavljena.
Pokret bez lica i pitanja bez odgovora
Studentska lista je ušla u kampanju bez kandidata za premijera i bez imena budućih ministara. Program je bio skup principa: odgovornost, lustracija, slobodni mediji, nezavisno pravosuđe. O EU, Kosovu, budžetu ili energetici konkretnih odgovora bilo je malo.
Kritičari navode primjere. Na jednoj konferenciji, na pitanje zašto lista bira u kojim debatama učestvuje, moderatorka je odgovorila da to „nije tema ove konferencije”. Kandidatima je poručeno da ne daju izjave nizu medija. Kritičari ovo porede sa situacijom u kojoj državnik na pitanje o krizi odgovori „pratite naše zvanične kanale”: u pokretu to prolazi, u vlasti teško.
Pristalice imaju drugačije objašnjenje. Mediji kojima kandidati nisu davali izjave su, prema studentima, godinama nazivali studente ustašama i teroristima. Odsustvo lidera je bilo namjerno: pokret je htio da izbjegne da postane „još jedna stranka” i da jedna osoba postane meta kampanje. Lista ima stotine stručnjaka, među njima i bivšeg guvernera Narodne banke.
Oba argumenta će uskoro biti provjerena: lista sada mora predložiti premijera i program vlade.
Ostavke: odgovornost ili pritisak
Prva konferencija poslije pobjede nije bila o planu vlade, nego o ostavkama. Lista je tražila odlazak šefa policije, komandanata Žandarmerije i SAJ-a, direktora BIA i VBA, tužilaca, predsjednika Ustavnog suda, direktorke RTS-a i direktora Telekoma. Kada je RTS objavio izvinjenje gledaocima, studenti su odgovorili: „Ne prihvatamo izvinjenje. Prihvatamo samo ostavke.”
Za pristalice, to je traženje odgovornosti od ljudi koji su godinama kršili zakon i profesionalne standarde, a ne osveta. Kritičari ukazuju na drugi problem. Lista još nema potvrđene mandate ni vladu, a već se ponaša kao vlast koja smjenjuje. Ostavka iznuđena javnim pritiskom nije isto što i razrješenje po zakonu, i može postati presedan za svaku sljedeću vlast.
Prozivanje i incidenti
U danima poslije izbora pojavio se anonimni sajt za „prijavu preletača”, koji sam navodi da ne provjerava istinitost prijava. Grupa građana upala je u zgradu Informera. Novosti, list blizak SNS-u, objavile su snimak ulaska pristalica liste u opštinu Zemun i udarca zaposlenoj. U javnosti su prisutne i kampanje prozivanja „ćacija”, odnosno pristalica prethodne vlasti.
Nema dokaza da je Studentska lista organizovala ove akcije. Pristalice ukazuju da dio izvještaja dolazi iz medija bliskih SNS-u i da postoje tvrdnje da su neki incidenti namješteni. Ipak, način na koji će se nova većina odnositi prema ovakvim događajima biće važan pokazatelj. Više od 1,7 miliona ljudi glasalo je za Vučićevu listu, i oni žive i rade u istim gradovima i institucijama.
Šta kažu iskustva drugih zemalja
Pobjede iznikle iz protesta i mobilizacije razočaranih birača imaju mješovit rezultat. U Crnoj Gori 2020, Bugarskoj 2021. i Slovačkoj 2020. nove vlasti su se raspale u roku od jedne do tri godine. U Bangladešu je studentska stranka na izborima 2026. dobila samo šest mjesta. Armenija je primjer pokreta koji je brzo formirao vladu i zadržao vlast.
Studentska lista ima jednu prednost koju većina tih koalicija nije imala: apsolutnu većinu od oko 140 mandata, bez zavisnosti od manjih partnera. S druge strane, sama lista okuplja ljude i stranke od ljevice do desnice, koje je ujedinilo protivljenje prethodnoj vlasti.
Prvi testovi
Novoj vlasti predstoje tri brza testa: izbor premijera i vlade, način na koji će sprovesti smjene, i predsjednički izbori do 26. decembra. Birači koji su prvi put izašli vjerovatno neće čekati četiri godine na rezultate. Od toga koliko brzo vide konkretne promjene u zdravstvu, policiji i svakodnevnom životu zavisiće da li će ponovo izaći.
Činjenice: odakle je došla pobjeda
Pobjedu je donio skok izlaznosti od oko 10 procentnih poena, dok je Vučićeva lista ostala na nivou iz 2023. Prema CRTA, druga lista je zadržala broj glasova sa izbora iz decembra 2023, a Studentska lista je imala najmanje pola miliona glasova više (N1).
| Pokazatelj | Izbori 2023. | Izbori 25. 10. 2026. |
|---|---|---|
| Izlaznost | 58,77 % | oko 68,7 % (najviša od 1990-ih) |
| Studentska lista | — | 2.345.272 glasa, oko 53 %, 140 mandata |
| Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija | 129 mandata (SNS lista) | 1.723.654 glasa, oko 39 %, 103 mandata |
| SPS (Dačić) | 18 mandata | oko 2,2 %, ispod cenzusa |
| Ostale liste u parlamentu | — | samo manjinske (SVM 3, albanska koalicija 2, SDP 1, SDA Sandžaka 1) |
- Geografija: lista je pobijedila u svim beogradskim opštinama, Vojvodini, Šumadiji i zapadnoj Srbiji, Nišu (60 %), Kragujevcu (58 %). Vučićeva lista je pobijedila u regionu južne i istočne Srbije i na Kosovu (N1).
- Ko su novi birači: precizna analiza još nije objavljena. Rast izlaznosti bio je ravnomjeran po regionima (oko 70 %), što upućuje na široku mobilizaciju, ne samo mladih u gradovima.
- Kontekst: Vučić je podnio ostavku na mjesto predsjednika krajem septembra da bi bio kandidat za premijera. Vršilac dužnosti predsjednika je Ana Brnabić, a predsjednički izbori moraju se održati do 26. decembra 2026 (Vikipedija).
- Kampanja bez imena: lista do izbora nije saopštila kandidata za premijera ni ministre (Novi list). Pominju se Dejan Šoškić, Jovo Bakić i Radomir Saičić, koji imaju različite stavove o nizu pitanja.
Slične pobjede i šta je bilo poslije
Većina pobjeda izniklih iz protesta i mobilizacije razočaranih birača raspala se ili izgubila podršku u roku od jedne do tri godine. Opstali su oni koji su brzo dobili jasnog lidera i program vlade.
| Zemlja i godina | Ko je pobijedio i kako | Šta je uslijedilo |
|---|---|---|
| Nepal, 2026. | RSP (Balen Šah) poslije protesta generacije Z, ubjedljiva većina | Ministar unutrašnjih poslova iz pokreta podnio ostavku poslije 26 dana; bivši premijer Oli uhapšen (India TV) |
| Bangladeš, 2026. | Studenti srušili Hasinu 2024; njihova stranka NCP | Na izborima samo 6 mjesta; vlast osvojila stara stranka BNP (Rojters/The Star) |
| Bugarska, 2021. | „Ima takav narod” (Slavi Trifonov), antisistemski glas | Odbili da formiraju vladu; sedam izbora za tri godine |
| Crna Gora, 2020. | Koalicija protiv DPS-a, ekspertska vlada Krivokapića | Vlada pala poslije oko 14 mjeseci; koalicija se raspala |
| Slovačka, 2020. | OLaNO (Matovič), antikorupcijski talas | Matovič smijenjen 2021, vlada pala 2022, Fico se vratio 2023. |
| Italija, 2018. | Pokret pet zvijezda, 32 %, novi birači | Tri vlade za četiri godine; 2022. pad na oko 15 % |
| Ukrajina, 2019. | Zelenski i „Sluga naroda”, skoro sve novi ljudi | Prva vlada trajala oko šest mjeseci |
| Srbija, 2000. | DOS, 18 stranaka, rekordna mobilizacija | Raskol DS–DSS, ubistvo Đinđića 2003, radikali prvi na izborima iste godine |
| Armenija, 2018. | Pašinjan poslije „baršunaste revolucije” | Kontraprimjer: brzo formirao vladu i stranku, zadržao vlast i 2021. |
Šta je zajedničko propalim slučajevima: široka koalicija bez zajedničkog programa, lideri bez iskustva u upravljanju, prioritet na kaznama a ne na uslugama građanima, i razočaranje birača koji su došli samo da sruše staru vlast.
Analiza postizborne situacije
Srbija je u neobičnom međuvremenu: pobjednik još nema ni mandate ni vladu, a ponaša se kao vlast; poražena strana još drži predsjedništvo, lokalne vlasti i većinu institucija.
1. Institucionalni kalendar
- Skupština mora da se konstituiše u roku od 30 dana od proglašenja konačnih rezultata; potom teče rok od 90 dana za izbor vlade (N1).
- Mandatara predlaže predsjednik Republike. Tu funkciju trenutno vrši Ana Brnabić iz SNS-a. Ovo je prva tačka mogućeg trenja: ona može formalno da odugovlači, iako 140 mandata ne ostavlja prostor za drugu vladu.
- Predsjednički izbori moraju se održati do 26. decembra. Studenti su najavili svog kandidata, ali ime nije poznato. Ako Studentska lista izgubi te izbore, Srbija će imati kohabitaciju.
2. Pritisak na institucije prije preuzimanja vlasti
- Na prvoj konferenciji lista je tražila ostavke rukovodilaca policije, BIA, VBA, tužilaštava i predsjednika Ustavnog suda (Naslovi/Beta), kao i direktora Telekoma (N1).
- Mediji su prvi popustili. RTV se izvinio gledaocima i promijenio urednika (Moj Novi Sad). Direktorka RTS-a Manja Grčić podnijela je ostavku (RSE). Na izvinjenje RTS-a studenti su odgovorili da prihvataju samo ostavke (021).
- Lokalni nivo: SNS i dalje vodi većinu opština. U Aranđelovcu studentske grupe traže ostavke 14 funkcionera u roku od sedam dana i vanredne lokalne izbore, iako ostavka predsjednika opštine po zakonu ne dovodi automatski do izbora (Srpske).
- Lista je pozvala zaposlene u državi da prijave uništavanje dokumentacije u prelaznom periodu (Sputnjik). To je razumna mjera, ali stvara i atmosferu sumnjičenja svih zaposlenih.
3. Incidenti i atmosfera
- Dan poslije izbora grupa građana upala je u zgradu Informera (Danas).
- Novosti, list blizak SNS-u, objavile su snimak ulaska pristalica liste u opštinu Zemun i udarca zaposlenoj (Novosti). Događaj nije nezavisno potvrđen.
- Pojavio se anonimni sajt za „prijavu preletača” bez provjere navoda (Danas). Nije utvrđeno ko stoji iza njega.
- Sa druge strane, ispred TV Pink su se pojavljivali maskirani mladići za koje se tvrdi da su provokatori, a majka jedne žrtve iz Novog Sada tvrdi da je protest ispred jednog medija namješten (Monitor.hr).
4. Ključni rizici
- Heterogena koalicija. Na listi su stranke i pojedinci od ljevice do desnice; svi su ujedinjeni samo protiv Vučića (Vreme). Prvo teško pitanje (Kosovo, Rusija, EU, Srebrenica) može ih podijeliti.
- Odsustvo izvršnog plana. Program u 11 tačaka uglavnom govori o lustraciji, ne o ekonomiji i javnim uslugama (Novi list).
- Pravna osnova smjena. Smjene iznuđene pritiskom mogu se kasnije osporiti pred sudom, a stvaraju presedan za sljedeću vlast.
- Kontinuitet kadrova. Policija, službe i lokalne vlasti ostaju u rukama postavljenih kadrova do formiranja vlade, što je period od mogućih nekoliko mjeseci.
- Polarizacija. Jug i istočna Srbija i Kosovo glasali su za Vučića. Osjećaj da su ti krajevi „poraženi” može hraniti otpor.
- Nestrpljivi birači. Novi birači očekuju brze rezultate; prvi test su predsjednički izbori za manje od dva mjeseca.
5. Mogući scenariji za narednih 6–12 mjeseci
| Scenario | Kako izgleda | Šta ga pokreće |
|---|---|---|
| Brza konsolidacija | Premijer i vlada do kraja godine, smjene kroz zakonske postupke, studentski kandidat osvaja predsjedništvo | Jasan lider, disciplina na listi, ograda od incidenata |
| Spora tranzicija | Vlada formirana uz odugovlačenje, kohabitacija sa predsjednikom iz SNS-a, sukobi oko svake smjene | Gubitak predsjedničkih izbora, otpor institucija |
| Raspad većine | Raskol oko kadrova ili Kosova, gubitak većine, novi izbori 2027–28. | Heterogenost liste, razočaranje novih birača, povratak SNS-a kao „stabilnosti” |
Procjena: u kratkom roku najvjerovatnija je spora tranzicija. Sudbinu nove vlasti odlučiće prvih šest mjeseci i to da li će birači koji su došli 25. oktobra vidjeti konkretne promjene u svakodnevnom životu.
