Srbija je 25. oktobra dobila novu vlast, a pobjedu Studentske liste odlučili su birači koji ranije nisu izlazili na izbore. Vučićeva lista osvojila je otprilike isti broj glasova kao 2023. godine. Izlaznost je, međutim, porasla sa 58,8 na oko 68,7 odsto, najviše od devedesetih. To je oko 600 hiljada birača više nego prošli put.
Prema konačnim rezultatima, poslije ponovljenog glasanja na 53 biračka mjesta, Studentska lista osvojila je 53,01 odsto glasova, a lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ 38,98 odsto. Pobjeda je ubjedljiva i niko je ozbiljno ne osporava: Vučić je poraz priznao iste večeri. Otvoreno pitanje je drugačije: šta takva struktura glasova znači za stabilnost nove vlasti.
Rezultati
| Izbori 2023. | Izbori 2026. | |
|---|---|---|
| Izlaznost | 58,8 % | oko 68,7 % |
| Studentska lista | — | 53,01 %, oko 140 mandata |
| Vučićeva lista | 129 mandata | 38,98 %, oko 103 mandata |
| SPS | 18 mandata | ispod cenzusa |
| Ostali u parlamentu | — | samo manjinske liste |
Lista je pobijedila u svim beogradskim opštinama, u Vojvodini, Šumadiji i zapadnoj Srbiji, u Nišu i Kragujevcu. Vučićeva lista pobijedila je na jugu i istoku Srbije i na Kosovu i Metohiji.
Ko su novi birači
Postoje dva tumačenja. Prema prvom, riječ je o ljudima koji su dugo bili nezainteresovani za politiku i koji su izašli protiv nečega, a ne za konkretan program. Takvi birači su nestrpljivi, slabo vezani za organizaciju i brzo se razočaraju.
Prema drugom tumačenju, ti ljudi nisu bili nezainteresovani, nego obeshrabreni. Nisu vjerovali da njihov glas može nešto promijeniti. Dvije godine protesta i akcija „Student u svakom selu“ vratile su ih u politiku.
Podaci zasad ne daju konačan odgovor. Izlaznost je porasla podjednako u svim regionima, na oko 70 odsto, što upućuje na široku mobilizaciju, a ne samo na mlade u gradovima. Detaljna analiza o tome ko su novi birači još nije objavljena.
Pokret bez lica
Studentska lista ušla je u kampanju bez kandidata za premijera i bez imena budućih ministara. Program je bio skup principa: odgovornost, lustracija, slobodni mediji, nezavisno pravosuđe. O Evropskoj uniji, Kosovu, budžetu ili energetici konkretnih odgovora bilo je malo. U javnosti se kao mogući nosioci vlasti pominju Dejan Šoškić, Jovo Bakić i Radomir Saičić, koji o nizu pitanja imaju različite stavove.
Kritičari navode da su kandidati izbjegavali pojedine medije i debate. Smatraju da takav pristup u pokretu prolazi, ali u vlasti teško. Pristalice odgovaraju da su ti mediji godinama nazivali studente ustašama i teroristima. Dodaju da je odsustvo lidera bilo namjerno: pokret nije želio da postane „još jedna stranka“, niti da jedna osoba postane meta kampanje.
Oba argumenta uskoro će biti provjerena, jer lista sada mora predložiti premijera i program vlade.
Ostavke: odgovornost ili pritisak
Prva konferencija poslije pobjede nije bila o planu vlade, nego o ostavkama. Lista je tražila odlazak čelnika policije, Žandarmerije i SAJ-a, direktora bezbjednosnih službi, tužilaca, predsjednika Ustavnog suda, direktorke RTS-a i direktora Telekoma. Mediji su prvi popustili: RTV se izvinio gledaocima i promijenio urednika, a direktorka RTS-a Manja Grčić podnijela je ostavku. Na izvinjenje RTS-a studenti su odgovorili da ne prihvataju izvinjenje, već samo ostavke.
Za pristalice, ovo je traženje odgovornosti od ljudi koji su godinama kršili zakon i profesionalne standarde, a ne osveta. Kritičari ukazuju na drugi problem. Lista još nema ni potvrđene mandate ni vladu, a već se ponaša kao vlast koja smjenjuje. Ostavka iznuđena javnim pritiskom nije isto što i razrješenje po zakonu i može postati presedan za svaku sljedeću vlast.
Incidenti i atmosfera
Dan poslije izbora grupa građana upala je u zgradu Informera. Novosti, list blizak SNS-u, objavile su snimak ulaska pristalica liste u opštinu Zemun i udarca zaposlenoj, što nije nezavisno potvrđeno. Pojavio se i anonimni sajt za „prijavu preletača“, koji sam navodi da ne provjerava istinitost prijava.
Nema dokaza da je Studentska lista organizovala ove akcije. Pristalice ukazuju da dio izvještaja dolazi iz medija bliskih SNS-u i da postoje tvrdnje da su pojedini incidenti namješteni. Ipak, način na koji će se nova većina odnositi prema ovakvim događajima biće važan pokazatelj. Više od 1,7 miliona ljudi glasalo je za Vučićevu listu, i oni žive i rade u istim gradovima i institucijama.
Šta kažu iskustva drugih zemalja
Pobjede iznikle iz protesta i mobilizacije razočaranih birača imaju mješovit učinak. Većina takvih vlasti raspala se ili izgubila podršku u roku od jedne do tri godine. Opstale su one koje su brzo dobile jasnog lidera i program vlade.
| Zemlja i godina | Ko je pobijedio | Šta je uslijedilo |
|---|---|---|
| Srbija, 2000. | DOS, 18 stranaka | Raskol DS–DSS, ubistvo Đinđića 2003, radikali prvi na izborima iste godine |
| Italija, 2018. | Pokret pet zvijezda, 32 % | Tri vlade za četiri godine, 2022. pad na oko 15 % |
| Ukrajina, 2019. | Zelenski i „Sluga naroda“ | Prva vlada trajala oko šest mjeseci |
| Crna Gora, 2020. | Koalicija protiv DPS-a | Vlada pala poslije oko 14 mjeseci |
| Slovačka, 2020. | OLaNO, antikorupcijski talas | Matovič smijenjen 2021, vlada pala 2022, Fico se vratio 2023. |
| Bugarska, 2021. | „Ima takav narod“ | Odbili da formiraju vladu, sedam izbora za oko tri i po godine |
| Bangladeš, 2026. | Studenti srušili vlast 2024. | Njihova stranka na izborima osvojila samo šest mjesta |
| Jermenija, 2018. | Pašinjan, „baršunasta revolucija“ | Brzo formirao vladu i zadržao vlast 2021. |
Zajedničko propalim slučajevima je široka koalicija bez zajedničkog programa, lideri bez iskustva u upravljanju, prioritet na kaznama umjesto na uslugama građanima i razočaranje birača koji su došli samo da sruše staru vlast.
Studentska lista ima jednu prednost koju većina tih koalicija nije imala: apsolutnu većinu od oko 140 mandata, bez zavisnosti od manjih partnera. S druge strane, lista okuplja ljude i grupe od ljevice do desnice, koje je ujedinilo protivljenje prethodnoj vlasti. Prvo teško pitanje, bilo da je riječ o Kosovu, Rusiji, Evropskoj uniji ili Srebrenici, može ih podijeliti.
Kalendar i prvi testovi
Srbija je u neobičnom međuvremenu. Pobjednik još nema ni mandate ni vladu, a poražena strana još drži predsjedničku funkciju, većinu lokalnih vlasti i rukovodstva institucija.
Skupština se mora konstituisati u roku od 30 dana od proglašenja konačnih rezultata, a vlada se bira u narednih 90 dana. Mandatara predlaže predsjednik Republike, a tu funkciju poslije Vučićeve ostavke krajem septembra vrši Ana Brnabić iz SNS-a. To je prva tačka mogućeg trenja, iako 140 mandata ne ostavlja prostor za drugu vladu.
Predsjednički izbori moraju se održati do 26. decembra. Studenti su najavili svog kandidata, ali ime još nije poznato. Ako lista izgubi te izbore, Srbija će dobiti kohabitaciju.
Mogući scenariji za narednih šest do 12 mjeseci
| Scenario | Kako izgleda | Šta ga pokreće |
|---|---|---|
| Brza konsolidacija | Vlada do kraja godine, smjene kroz zakonske postupke, studentski kandidat osvaja predsjedništvo | Jasan lider, disciplina na listi, ograđivanje od incidenata |
| Spora tranzicija | Vlada uz odugovlačenje, kohabitacija sa predsjednikom iz SNS-a, sukobi oko svake smjene | Gubitak predsjedničkih izbora, otpor institucija |
| Raspad većine | Raskol oko kadrova ili Kosova, gubitak većine, novi izbori 2027. ili 2028. | Heterogenost liste, razočaranje novih birača |
U kratkom roku najvjerovatnija je spora tranzicija. Sudbinu nove vlasti odlučiće prvih šest mjeseci i to da li će birači koji su izašli 25. oktobra vidjeti konkretne promjene u zdravstvu, policiji i svakodnevnom životu. Ti birači vjerovatno neće čekati četiri godine. Od toga šta vide zavisiće da li će ponovo izaći.
