Udarna vijest Uhapšeni načelnik UKP Marko Kričak i Boško Sekulović zbog slučaja „Senjak“
Ekonomija

NIS dobio novu licencu OFAC-a, važi do 11. decembra

Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine produžila je Naftnoj industriji Srbije operativnu licencu do 11. decembra. Rafinerija u Pančevu nastavlja rad, a pregovori MOL-a i Gazpromnjefta o prodaji većinskog udjela još traju.

Rezervoari i dimnjaci Rafinerije nafte Pančevo iza polja kukuruza
Postrojenja Rafinerije nafte Pančevo Foto: Mickey Mystique / Wikimedia Commons / CC BY-SA 4.0

Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) izdala je Naftnoj industriji Srbije (NIS) novu operativnu licencu, koja važi do 11. decembra. Licenca omogućava kompaniji da nastavi poslovanje, a Rafineriji nafte u Pančevu da radi bez prekida. Odluku je u petak uveče objavila Radio-televizija Srbije, istog dana kada je isticala prethodna licenca.

NIS je zahtjev za novu licencu uputio 24. oktobra. Američke sankcije kompaniji važe od 9. oktobra 2025. godine, zbog većinskog ruskog vlasništva. Operativna licenca od tada je produžavana više od 20 puta, najčešće na po 30 dana.

Pregovori o prodaji

Mađarski MOL saopštio je 19. januara da je potpisao glavne uslove obavezujućeg okvirnog sporazuma o kupovini udjela Gazpromnjefta od 56,15 odsto u NIS-u. Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović potpisala je 16. juna sa MOL-om akcionarski sporazum. On stupa na snagu samo ako MOL i Gazpromnjeft zaključe posao i ako ga odobri OFAC. Po tom sporazumu Srbija bi otkupila dodatnih pet odsto NIS-a, a rafinerija bi najmanje deset godina radila kapacitetom iz perioda prije sankcija.

Ugovor o kupoprodaji još nije zaključen. Na dan isteka stare licence istekle su i posebne dozvole za pregovore MOL-a sa Gazpromnjeftom i za transport sirove nafte naftovodom JANAF do Pančeva. Do zaključenja ovog teksta nije objavljeno da li su i one produžene.

Dobit 23,1 milijarda dinara

NIS je u prvih devet mjeseci 2026. ostvario neto dobit od 23,1 milijarde dinara, odnosno oko 197 miliona evra. Kompanija to pripisuje višim cijenama nafte, boljim rafinerijskim maržama i zalihama kupljenim po nižim cijenama. Prosječna cijena nafte tipa brent u tom periodu bila je 94 dolara po barelu, naspram 70,9 dolara godinu ranije. Zaduženost prema bankama smanjena je sa 539,5 na 357,4 miliona evra, a rafinerija je preradila 2,6 miliona tona sirovina.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Komentari se objavljuju nakon odobrenja redakcije.