Sjedinjene Američke Države u utorak, 3. novembra, održavaju izbore na polovini mandata. Bira se svih 435 članova Predstavničkog doma i 35 senatora, kao i guverneri u većini saveznih država. Republikanci trenutno kontrolišu oba doma Kongresa. Demokratama za većinu u Senatu treba neto dobitak od četiri mjesta, a u Predstavničkom domu 218 poslanika.
Donald Tramp nije na listiću, ali su ovi izbori u velikoj mjeri referendum o njemu. Sam je na skupovima tražio od pristalica da glasaju kao da je on kandidat.
Šta Amerikanci zamjeraju
Najvažnija tema je novčanik. Prema anketi Galupa, polovina registrovanih birača smatra ekonomiju i zdravstvenu zaštitu izuzetno važnim za svoj glas. Odmah iza je situacija u Iranu sa 47 odsto. Slijede raspodjela bogatstva, cijene goriva, imigracija i abortus. Galup je ove godine prvi put uvrstio Iran među izborne teme.
Ove dvije teme su povezane. Od početka rata sa Iranom 28. februara benzin je poskupio skoro 50 odsto, a dizel za dvije trećine. Inflacija je porasla sa 2,4 na 3,4 odsto. Prema anketi Rojtersa i Ipsosa iz sredine oktobra, samo 34 odsto Amerikanaca podržava udare na Iran, a 54 odsto smatra da rat nije bio vrijedan toga.
Trampov rejting pao je na oko 30 odsto. Prema podacima koje navodi magazin Tajm, nijedan predsjednik u posljednjih 80 godina, još od Harija Trumana 1946, nije ušao u izbore na polovini mandata sa tako niskom podrškom. Politikolozi smatraju da je rejting predsjednika jedan od najboljih pokazatelja koliko će mjesta njegova stranka izgubiti.
Kritike izaziva i Trampova odluka da privremeno ukine sankcije na izvoz ruskog dizela kako bi oborio cijene goriva.
Šta nude republikanci
Republikanci vode kampanju na rezultatima koje smatraju svojim uspjesima: rekordno malo ilegalnih prelazaka granice, pad kriminala, smanjenje poreza, uključujući ukidanje poreza na napojnice, prekovremeni rad i penzije, kao i jeftinije lijekove. Tramp je obećao da će svaka odrasla osoba dobiti 5.000 dolara, takozvanu „Trampovu dividendu“, ako republikanci zadrže oba doma. Biračima poručuje da bi pobjedom demokrata izgubili bezbjednu granicu i poreske olakšice.
Demokrate odgovaraju da je to kupovina glasova i podsjećaju da ranija slična obećanja nisu ispunjena. Vašington post piše da Tramp u završnici kampanje biračima poručuje da je ekonomija bolja nego što oni misle, što je ista greška koju je pravio Džo Bajden.
Republikanci imaju i strukturnu prednost. Nove izborne karte u nekoliko država, prije svega u Teksasu, Floridi, Sjevernoj Karolini i Ohaju, mogle bi im donijeti do deset mjesta više nego stara raspodjela. Analitičari NBC-ja procjenjuju da će republikanci zadržati Predstavnički dom ako pomak birača ka demokratama na nivou zemlje bude manji od otprilike 4,5 procentnih poena.
Ukrajina: pritisak prije glasanja
Tramp je u posljednjim nedjeljama pojačao pritisak na Kijev. Obustavio je isporuke presretača za sisteme Patriot i javno poručio da Zelenski mora da prihvati dogovor sa Moskvom. Sredinom oktobra objavio je „energetsko primirje“, što su američki mediji tumačili kao pokušaj da se obore cijene goriva prije izbora. Blumberg je pisao da Tramp rat u Ukrajini sve više posmatra kroz cijene energije. Zelenski je još u februaru rekao da Amerikanci žele mirovni sporazum prije nego što se predsjednik posveti izbornoj kampanji.
Zelenski, uz podršku Evrope, za sada odbija da se odrekne teritorije.
Iran: pregovori i prijetnje istovremeno
Rat sa Iranom Tramp je počeo bez odobrenja Kongresa. Vođstvo u predizbornim anketama demokrate duguju u velikoj mjeri upravo tom ratu i cijenama goriva. U posljednjim danima kampanje Vašington vodi dva kolosijeka. Iranska delegacija u Dohi pregovara o planu da se Ormuski moreuz otvori u roku od dva dana, a Tramp istovremeno najavljuje moguće nove udare.
Motive predsjednika je nemoguće pouzdano utvrditi. Analize se uglavnom slažu u jednom: Trampu je prije glasanja potreban pad cijena goriva, a zatvoreni Ormuz to sprečava.
Ako pobijede demokrate
Agencija Decision Desk HQ izdvaja dva najvjerovatnija ishoda: demokrate osvajaju oba doma ili Predstavnički dom dobijaju demokrate, a Senat zadržavaju republikanci.
Sa većinom u bar jednom domu, demokrate bi mogle da:
- uskraćuju novac za rat kako bi natjerale Trampa da traži odobrenje Kongresa;
- u Senatu blokiraju potvrđivanje njegovih kandidata za funkcije;
- pokrenu istrage o ratu, carinama i imigracionoj politici, a u Predstavničkom domu i opoziv, mada je osuda u Senatu malo vjerovatna;
- izglasaju novu pomoć Ukrajini i zabrane izvoz ruskog dizela. Rojters procjenjuje da bi pomoć Ukrajini mogla imati dvotrećinsku podršku dovoljnu da nadjača predsjednički veto.
Ograničenja ostaju velika. Tramp ostaje vrhovni komandant, zadržava pravo veta, a novi Kongres počinje rad tek 3. januara 2027. Poraz na izborima sam po sebi ne bi okončao rat sa Iranom.
Ako zadrže republikanci
Tramp bi posljednje dvije godine vladao bez ozbiljne kontrole Kongresa. Nastavila bi se politika pritiska na Ukrajinu, rat sa Iranom vodio bi se bez formalnog odobrenja, a Bijela kuća bi ponovo tražila rekordni vojni budžet od 1.500 milijardi dolara. Čekala bi se i isplata obećane „dividende“. Republikanci tvrde da bi taj ishod potvrdio njihovu ekonomsku i bezbjednosnu politiku.
Šta to znači za svijet
Evropa i Kijev pažljivo prate ishod, jer bi demokratski Kongres bio snažniji saveznik Ukrajine. Moskva i Teheran, s druge strane, računaju na to da Tramp s republikanskom većinom ima više prostora za brze dogovore. Koji god rezultat bude, spoljnu politiku i dalje vodi predsjednik. Kongres može da je uspori, poskupi i stavi pod nadzor, ali ne i da je preuzme.
